Vasilij Kuznjecov

Vasilij Vasiljevič Kuznjecov'
Андре́й Андре́евич Громы́ко
Vasilij Kuznjecov

Službena slika Vasilija Kuznjecova


Predsjedavajući Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a
Mandat
10.11. 1982. – 16.6. 1983.
Prethodnik Leonid Brežnjev
Nasljednik Jurij Andropov
Mandat
9.2. 1984. – 11.4. 1984.
Prethodnik  Jurij Andropov
Nasljednik Konstantin Černjenko
Mandat
10.3.1985. – 27.7.1985.
Prethodnik  Konstantin Černjenko
Nasljednik Andrej Gromiko

Rođenje 31.1. 1901.
Sofilovka, Rusko Carstvo
Smrt 2.6. 1989.
Moskva, SSSR
Politička stranka KPSS


Vasilij Vasiljevič Kuznjecov (31. siječnja 1901. - 5. lipnja 1990.) je tri puta bio vršitelj dužnosti Predsjednika Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta (Predsjednik SSSR-a).

Život

Vasilij se rodio 1901. godine u mjestu Sofilovka na području Ruskog Carstva. Za razliku od gotovo svih budućih visokih Sovjetskih dužnosnika tijekom svoga školovanja i mladosti on ne pristupa komunističkoj partiji nego to čini tek u svibnju 1927. godine (kada je imao 26 godina) u trenutcima kada već ima diplomu fakulteta i posao. Taj njegov prvi posao je bio u metalurškoj tvornici gdje dočekuje 1931. godine obavjest da ga SSSR šalje na dopunsku edukaciju u SAD na Carnegie Institute of Technology u Pitsburgu. Zahvaljujući tamo stečenom znanju od 1937. godine u svojoj domovini Kuznjecov će obavljati samo državne poslove povezane s industrijom. Prva od tih dužnosti je u državnom ministarstvu za tešku industriju nakon čega 1940 godine postaje zamjenik predsjedavajućeg u državnom zavodu za planiranje. Tijekom rata 1944 godine Kuznjecov postaje predsjednik sindikata SSSR-a, a ubrzo potom 1946 godine je i predsjednik jednog doma Sovjetskog parlamenta. Smrću Staljina 1953 godine postaje očito kako je on Kuznecov bio njegov kadar pošto je odmah izbačen iz sindikata i prezidijuma Vrhovnog Sovjeta u koji je ušao tek 1952 godine. Taj gubitak svih dužnosti je ujedno bio potvrđen slanjem na mjesto ambasadora u Kini nakon čega će mu se karijera smiriti mjesto u ministarstvu vanjskih poslova. Tamo on upoznaje osam godina mlađeg Gromika čiji štićenik će on ubrzo postati. To prijateljstvo je potvrđeno tijekom sljedeća dva desetljeća tijekom kojih je Kuznecov bio njegov zamjenik. Tek borba za vlast u vrhu SSSR-a će donesti promjenu u radnim pozicijama ova dva prijatelja. Kada je 1977 godine Brežnjev napokon uspio slomiti otpor protivnika i smijeniti Nikolaja Podgornija s mjesta predsjednika SSSR-a kako bi zauzeo poziciju za sebe postavilo se pitanje tko će biti njegov zamjenik. Za tu poziciju se na kraju izabralo ostarjelog Kuznjecova kao sigurni izbor. Poslije smrti Brežnjeva 10. studenog 1982. on koji je bio njegov zamjenika za ceremonijalnu dužnost predsjednika postaje v.d. predsjednika SSSR-a. Pokušaj zadržavanja ove titule i brisanje oznake v.d. na kraju propada pošto Jurij Andropov na sebe preuzima dužnost predsjednika. Nakon njegove smrti 9 veljače 1984 godine Kuznjecov ponovno preuzima dužnost v.d. predsjednik koju će ponovno izgubit kada i Černjenko 11. travnja 1984 preuzima za sebe titulu predsjednika. Nakon njegove smrti 10. ožujka 1985 godine Kuznjecov je po treći put postao v.d. predsjednika SSSR-a. Ovu poziciju će sada držati samo do 2. srpnja 1985 godine kada biva zamijenjen Gromikom. tijekom Gorbačovljeve čistke na sjednici Centralnog komiteta 6. ožujka 1986 Vasilij Kuznjecov će biti izbačen s preostalih državnih funkcija i penzioniran.

Glavni razlog za Kuznjecove neuspjehe u osvajanju vlasti ili barem zadržavanja ceremonijalne titule predsjednika SSSR možemo naći u njegovim godinama pošto je on u to doba bio najstariji član Politbiroa koji je bio zabrinut zbog velikog broja smrti svojih najvažnijih članova.

Prethodnik: Predsjednik Sovjetskog Saveza 1982 - 1983 Nasljednik:
Leonid Brežnjev Jurij Andropov
Prethodnik: Predsjednik Sovjetskog Saveza 1984 Nasljednik:
Jurij Andropov Konstantin Černjenko
Prethodnik: Predsjednik Sovjetskog Saveza 1985 Nasljednik:
Konstantin Černjenko Andrej Gromiko
  • p
  • r
  • u
Ličnosti Hladnog rata
Primarni sudionici: NATO   Varšavski pakt   Pokret nesvrstanih
Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Države
Primarni vođe
Ostali
Sovjetski Savez Sovjetski Savez
Primarni vođe
Ostali

Vjačeslav Molotov  Igor Guzenko  Andrej Gromijko  Boris Jeljcin  Vasilij Kuznjecov  Mihail Suslov

Evropa

Ujedinjeno Kraljevstvo Winston Churchill  Ujedinjeno Kraljevstvo Clement Attlee  Ujedinjeno Kraljevstvo Anthony Eden  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Macmillan  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Wilson  Ujedinjeno Kraljevstvo Margaret Thatcher  Francuska Charles de Gaulle  Francuska Georges Pompidou  Francuska François Mitterrand  Francuska Robert Schuman  Francuska Jean Monnet  Njemačka Konrad Adenauer  Njemačka Willy Brandt  Njemačka Helmut Kohl  Italija Alcide De Gasperi  Italija Aldo Moro  Italija Giovanni Leone  Italija Giulio Andreotti  Italija Sandro Pertini  Irska Éamon de Valera  Irska Seán MacBride  Francisco Franco  Portugal António de Oliveira Salazar  Švedska Dag Hammarskjöld  Švedska Olof Palme  Norveška Trygve Lie  Belgija Paul-Henri Spaak  Austrija Kurt Waldheim  Vatikan Ivan XXIII.  Vatikan Pavao VI.  Vatikan Ivan Pavao II.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Josip Broz Tito  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Vladimir Bakarić  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Edvard Kardelj  Istočna Njemačka Walter Ulbricht  Istočna Njemačka Erich Honecker  Todor Živkov  Imre Nagy  János Kádár  Mátyás Rákosi  Miklós Németh  Nicolae Ceauşescu  Čehoslovačka Aleksandar Dubček  Čehoslovačka Gustáv Husák  Čehoslovačka Václav Havel  Enver Hoxha  Lech Wałęsa  Bolesław Bierut  Władysław Gomułka  Wojciech Jaruzelski

AzijaAfrikaAmerike

Kanada Lester B. Pearson  Kanada Pierre Trudeau  Kuba Fulgencio Batista  Kuba Fidel Castro  Kuba Che Guevara  Haiti François Duvalier  Haiti Jean-Claude Duvalier  Dominikanska Republika Rafael Trujillo  Trinidad i Tobago Ellis Clarke  Grenada Eric Gairy  Grenada Maurice Bishop  Kostarika José Figueres Ferrer  Kostarika Óscar Arias  Nikaragva Anastasio Somoza García  Nikaragva Anastasio Somoza Debayle  Nikaragva Daniel Ortega  Honduras Oswaldo López Arellano  Panama Omar Torrijos  Panama Manuel Noriega  Gvatemala Jacobo Arbenz Guzmán

Čile Salvador Allende  Čile Augusto Pinochet  Argentina Juan Perón  Argentina Arturo Illia  Argentina Isabel Perón  Argentina Jorge Rafael Videla  Brazil Getúlio Vargas  Brazil Juscelino Kubitschek  Brazil João Goulart  Brazil Humberto Castelo Branco  Brazil Ernesto Geisel  Venezuela Rómulo Betancourt  Bolivija Hernán Siles Zuazo  Bolivija Víctor Paz Estenssoro  Bolivija Alfredo Ovando Candía  Ekvador José María Velasco Ibarra  Ekvador Guillermo Rodríguez  Gvajana Arthur Chung  Kolumbija Gustavo Rojas Pinilla  Kolumbija Gabriel París Gordillo  Kolumbija Alfonso López Michelsen  Peru Manuel Prado y Ugarteche  Peru Fernando Belaúnde Terry  Peru Juan Velasco Alvarado  Peru Javier Pérez de Cuéllar  Paragvaj Alfredo Stroessner  Surinam Dési Bouterse  Urugvaj Jorge Pacheco Areco  Urugvaj Juan María Bordaberry  Urugvaj Julio María Sanguinetti