Anastasio Somoza Debayle

Anastasio Somoza Debayle
Anastasio Somoza Debayle

Anastasijev fotoportret


Predsjednik Nikaragve
Mandat
1967. – 1972.
Prethodnik Lorenzo Guerrero
Nasljednik Vojna hunta

Predsjednik Nikaragve
Mandat
1974. – 1979.
Prethodnik  Vojna hunta
Nasljednik Francisco Urcuyo

Rođenje 5. januar 1925.
León, Nikaragva
Smrt 17. septembar 1980.
Asunción, Paragvaj
Politička stranka Nacionalna liberalna partija
Supružnik Hope Portocarrero
Zanimanje general, političar

Anastasio Somoza Debayle znan po nadimku Tachito (León, 5. januar 1925. - Asunción, 17. septembar 1980.) bio je nakon oca i brata Luisa Somoze treći pripadnik porodične dinastije Somaza, koji je kao predsjednik vladao Nikaragvom u dva mandata (1967.-72. i 1974.-79.).[1]

Kao general i komandant nikaragvanske vojske (Guardia Nacional) de facto je vladao zemljom i u periodu 1972.-74. kad je zemljom de jure vladala Vojna hunta.

Biografija

Anastasio je nakon diplome na američkoj Vojnoj akademiji West Point, brzo napredovao u nikaragvanskoj vojnoj hijerarhiji, za vrijeme očevog (1933.-56.) i bratovog (1956.-63.) mandata. Kao komandant Nacionalne garde pomagao je Sjedinjenim Američkim Državama kod Invazije u Zaljevu svinja na Kubi i za intervencije u Dominikanskoj Republici 1965. godine.[1]

Kako je zakonski bio onemogućen da se kandidira za predsjednika, direktno nakon brata, u tom periodu 1963.-67.) Nikaragvom su vladale njegove marionete. Za svog prvog predsjedničkog mandata, Anastasio se angažirao na poboljšanju zdravstva i obrazovanja i na modernizaciji poljoprivrede i industrije, pa je i uspio povećati skromni BDP za 8 %.[1]

Ostavku je podnio 1972., ali se nakon razarnog potresa 1972. ponovno kandidirao na izborima 1974. Prije tog je ukinuo ustavnu zabranu na uzastopne mandate i zabranio svim ostalim partijama osim dviju velikih (Liberalnoj i Konzervativnoj) sudjelovanje na izborima. Zbog tog je veći dio njegovog drugog mandata protekao u Izvanrednom stanju, jer je svojom politikom čvrste ruke izazvao revolt Sandinista, koje je pomagala Kuba.[1]

Anastasijeva administracija nastavila je raditi na agrarnoj reformi i poboljšanju života seljaka, pokušala je i ekonomski unaprijediti zemlju, ali nije uspjela rješiti problem velike socijalne nejednakosti i obnoviti Managvu, koja je još uvijek bila ruševina pet godina nakon potresa 1972.[1]

Pokopale su ga informacije da on i njegova porodica ima (ili kontrolira) 50 % sve zemlje u Nikaragvi, kao i to da je zgrnuo veliko bogatstvo. Zbog tog se do 1977. rasplamsala sandinistička gerila, dok je s druge strane njihov protivnik Nacionalna garda optužena za masovne torture, silovanja i ubistva. U tom sukobu je poginulo oko 50,000 ljudi.[1]

I on je poput oca i brata kao vatreni antikomunist, uživao podršku američke vlade. Međutim kad je na vlast došao Jimmy Carter ona je prestala (zbog tog je Anastasio za svoj pad direktno okrivio Cartera) iako su tad i konzervativci, a ne samo sandinisti tražili da podnese ostavku. Pod tim pritiskom je i podnio 17. jula 1979. i pobjegao pred Sandinistima u Miami, nakon tog na Bahame i nakraju u Paragvaj, gdje je ubijen u atentatu u septembru 1980.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Anastasio Somoza Debayle president of Nicaragua” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 02.05.2023. 

Vanjske veze

Anastasio Somoza Debayle na Wikimedijinoj ostavi
  • Anastasio Somoza Debayle president of Nicaragua (na portalu Encyclopaedia Britannica) (en)
  • p
  • r
  • u
Ličnosti Hladnog rata
Primarni sudionici: NATO   Varšavski pakt   Pokret nesvrstanih
Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Države
Primarni vođe
Ostali
Sovjetski Savez Sovjetski Savez
Primarni vođe
Ostali
Evropa

Ujedinjeno Kraljevstvo Winston Churchill  Ujedinjeno Kraljevstvo Clement Attlee  Ujedinjeno Kraljevstvo Anthony Eden  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Macmillan  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Wilson  Ujedinjeno Kraljevstvo Margaret Thatcher  Francuska Charles de Gaulle  Francuska Georges Pompidou  Francuska François Mitterrand  Francuska Robert Schuman  Francuska Jean Monnet  Njemačka Konrad Adenauer  Njemačka Willy Brandt  Njemačka Helmut Kohl  Italija Alcide De Gasperi  Italija Aldo Moro  Italija Giovanni Leone  Italija Giulio Andreotti  Italija Sandro Pertini  Irska Éamon de Valera  Irska Seán MacBride  Francisco Franco  Portugal António de Oliveira Salazar  Švedska Dag Hammarskjöld  Švedska Olof Palme  Norveška Trygve Lie  Belgija Paul-Henri Spaak  Austrija Kurt Waldheim  Vatikan Ivan XXIII.  Vatikan Pavao VI.  Vatikan Ivan Pavao II.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Josip Broz Tito  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Vladimir Bakarić  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Edvard Kardelj  Istočna Njemačka Walter Ulbricht  Istočna Njemačka Erich Honecker  Todor Živkov  Imre Nagy  János Kádár  Mátyás Rákosi  Miklós Németh  Nicolae Ceauşescu  Čehoslovačka Aleksandar Dubček  Čehoslovačka Gustáv Husák  Čehoslovačka Václav Havel  Enver Hoxha  Lech Wałęsa  Bolesław Bierut  Władysław Gomułka  Wojciech Jaruzelski

AzijaAfrikaAmerike

Kanada Lester B. Pearson  Kanada Pierre Trudeau  Kuba Fulgencio Batista  Kuba Fidel Castro  Kuba Che Guevara  Haiti François Duvalier  Haiti Jean-Claude Duvalier  Dominikanska Republika Rafael Trujillo  Trinidad i Tobago Ellis Clarke  Grenada Eric Gairy  Grenada Maurice Bishop  Kostarika José Figueres Ferrer  Kostarika Óscar Arias  Nikaragva Anastasio Somoza García  Nikaragva Anastasio Somoza Debayle  Nikaragva Daniel Ortega  Honduras Oswaldo López Arellano  Panama Omar Torrijos  Panama Manuel Noriega  Gvatemala Jacobo Arbenz Guzmán

Čile Salvador Allende  Čile Augusto Pinochet  Argentina Juan Perón  Argentina Arturo Illia  Argentina Isabel Perón  Argentina Jorge Rafael Videla  Brazil Getúlio Vargas  Brazil Juscelino Kubitschek  Brazil João Goulart  Brazil Humberto Castelo Branco  Brazil Ernesto Geisel  Venezuela Rómulo Betancourt  Bolivija Hernán Siles Zuazo  Bolivija Víctor Paz Estenssoro  Bolivija Alfredo Ovando Candía  Ekvador José María Velasco Ibarra  Ekvador Guillermo Rodríguez  Gvajana Arthur Chung  Kolumbija Gustavo Rojas Pinilla  Kolumbija Gabriel París Gordillo  Kolumbija Alfonso López Michelsen  Peru Manuel Prado y Ugarteche  Peru Fernando Belaúnde Terry  Peru Juan Velasco Alvarado  Peru Javier Pérez de Cuéllar  Paragvaj Alfredo Stroessner  Surinam Dési Bouterse  Urugvaj Jorge Pacheco Areco  Urugvaj Juan María Bordaberry  Urugvaj Julio María Sanguinetti

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 42634154
  • LCCN: n77013993
  • ISNI: 0000 0001 1059 4410
  • GND: 118797980
  • SUDOC: 151501580
  • BNF: cb119511639 (podaci)
  • BIBSYS: 90581825
  • BNE: XX1645102