Greta Tunberg
Greta Tunberg | |
---|---|
Greta Tunberg marta 2020. | |
Puno ime | Greta Ernman Thunberg |
Datum rođenja | (2003-01-03)3. januar 2003. (21 god.) |
Mesto rođenja | Stokholm Švedska |
Zanimanje | učenica, ekološka aktivistkinja |
Pokret | Školski štrajk za klimu[1] |
Greta Tintin Eleonora Ernman Tunberg (швед. Greta Tintin Eleonora Ernman Thunberg; 3. januar 2003) je švedska klimatska aktivistkinja i učenica. Bila je opisana kao uzor omladinskog aktivizma.[2][3] Poznata je kao inicijatorka školskih protesta za klimu, pokret koji je započet novembra 2018. godine i pridobio je svetski značaj decembra iste godine. Njen lični protest sa sloganom „Školski štrajk za klimu” (Skolstrejk för klimatet) ispred švedskog parlamenta u Stokholmu je pridobio pažnju medija.[4] Procenjeno je da joj se pridružilo 1,4 miliona studenata iz 112 država 15. marta 2019. godine u protestu.[5][6]
Tri člana norveškog parlamenta su je nominovali za Nobelovu nagradu za mir. Tunberg je već nosilac mnogih priznanja i nagrada za njen aktivizam.[7]
Život
Rođena je 3. januara 2003. godine.[8] Njena majka je operska pevačica Malena Ernman, dok je otac glumac Svante Tunberg koji je dobio ime po svom daljem rođaku Svantu Avgustu Arenijusu.[9][9][10] Njen deda je takođe glumac i reditelj Olof Tunberg.[11]
Na TEDx konferenciji novembra 2018. godine, Tunberg je rekla da je prvi put čula o klimatskim promenama kada je bila stara osam godina, ali da nije razumela zašto se izuzetno malo preduzima po tom pitanju.[12] Sa 11 godina, postala je depresivna i prestala је da priča. Kasnije su joj dijagnostikovani Aspergerov sindrom, opsesivno-kompulzivni poremećaj i selektivni mutizam. Izjavila je da selektivni mutizam znači da govori samo kada je potrebno i da je sada jedan od tih trenutaka i da to što se nalazi na autističnom spektru joj veoma koristi pošto vidi svet „skoro potpuno crno i belo”.[12]
Takođe je izjavila da oseća kao da umire iznutra ukoliko ne protestuje. Njen otac je izjavio da mu se ne dopada to što beži iz škole ali da ipak „poštuje to za šta se ona zalaže” i da „ona može ili da sedi kod kuće nesrećna ili da protestuje srećna”. [13] Kako bi smanjila emisiju ugljenika, postala je veganka i prestala je da leti avionom.[14][15]
Reference
- ^ School strike for the climate
- ^ Nava, Alessandra (18. 3. 2019). „WMN role models: Greta Thunberg”. Acrimònia. Приступљено 9. 4. 2019.
- ^ Lindgren, Emma (2. 4. 2019). „Greta Thunberg Wins German Award”. Inside Scandinavian Business. Архивирано из оригинала 28. 04. 2019. г. Приступљено 9. 4. 2019.
- ^ Olsson, David (23. 8. 2018). „This 15-year-old Girl Breaks Swedish Law for the Climate”. Medium. Приступљено 26. 3. 2019.
- ^ Cohen, Ilana; Heberle, Jacob (19. 3. 2019). „Youth Demand Climate Action in Global School Strike”. Harvard Political Review. Архивирано из оригинала 05. 07. 2019. г. Приступљено 22. 3. 2019.
- ^ Shabeer, Muhammed (16. 3. 2019). „Over 1 million students across the world join Global Climate Strike”. Peoples Dispatch. Приступљено 22. 3. 2019.
- ^ Vaglanos, Alanna (14. 3. 2019). „16-Year-Old Climate Activist Greta Thunberg Nominated For Nobel Peace Prize”. Huffington Post. Приступљено 22. 3. 2019.
- ^ Lobbe, Anne-Marie (13. 12. 2018). „À 15 ans, elle remet les dirigeants mondiaux à leur place!” (на језику: француски). Sympatico. Приступљено 3. 1. 2019.
- ^ а б „School Strike for Climate: Meet 15-Year-Old Activist Greta Thunberg, Who Inspired a Global Movement”. Democracy Now!.
- ^ Carrington, Damian (4. 12. 2018). „'Our leaders are like children', school strike founder tells climate summit”. The Guardian.
- ^ Santiago, Ellyn (14. 12. 2018). „Greta Thunberg: 5 Fast Facts You Need to Know”. Heavy.com. Приступљено 5. 2. 2019.
- ^ а б Thunberg, Greta (12. 12. 2018). School strike for climate – save the world by changing the rules. TEDxStockholm. Stockholm: TED. Корисна информација се налази на: 1:46. Приступљено 29. 1. 2019. „Dijagnizovan mi je Aspergerov sindrom, OKP i selektivni mutizam. To uopšte znači da govorim samo kada je potrebno. Sada je jedan od tih trenutaka... Mislim da na mnogo načina, mi ljudi sa autizmom, smo oni normalni dok su ostali poprilično čudni, posebno kada se radio o održivosti planete, gde svi govore da klimatska promena je egzistencijalna pretnja i najbitnije pitanje, dok nastavljaju da žive isto.”
- ^ „The Swedish 15-year-old who's cutting class to fight the climate crisis”. The Guardian. 1. 9. 2018.
- ^ „Climate crusading schoolgirl Greta Thunberg pleads next generation's case”. The Straits Times. 5. 12. 2018. Приступљено 22. 12. 2018.
- ^ „Greta Thunberg, la paladina del clima: "Mamma non vuole ma salverò il pianeta"”. Repubblica.it (на језику: италијански). 11. 3. 2019. Приступљено 19. 4. 2019. „Ho smesso di usare l'aereo, ho smesso di mangiare carne e latticini”
Spoljašnje veze
- Greta Tunberg на сајту Twitter
- p
- r
- u
- Čarls Lindberg (1927)
- Volter Krajzler (1928)
- Ouen D. Jang (1929)
- Mahatma Gandi (1930)
- Pjer Laval (1931)
- Frenklin D. Ruzvelt (1932)
- Hju S. Džonson (1933)
- Frenklin D. Ruzvelt (1934)
- Hajle Selasije (1935)
- Volis Simpson (1936)
- Čang Kaj Šek / Sung Mej-ling (1937)
- Adolf Hitler (1938)
- Josif Staljin (1939)
- Vinston Čerčil (1940)
- Frenklin D. Ruzvelt (1941)
- Josif Staljin (1942)
- Džordž Maršal (1943)
- Dvajt D. Ajzenhauer (1944)
- Hari Truman (1945)
- Džejms F. Bajrnes (1946)
- Džordž Maršal (1947)
- Hari Truman (1948)
- Vinston Čerčil (1949)
- nepoznati američki vojnik (1950)
- Mohamed Mosadik (1951)
- Elizabeta Meri (1952)
- Konrad Adenauer (1953)
- Džon Foster Dalis (1954)
- Harlou Kertis (1955)
- nepoznati mađarski pobunjenik (1956)
- Nikita Hruščov (1957)
- Šarl de Gol (1958)
- Dvajt D. Ajzenhauer (1959)
- američki naučnici: Džordž Bidl / Čarls Stark Drejper / Džon Franklin Enders / Donald A. Glejzer / Džošua Lederberg / Vilard Frenk Libi / Lajnus Poling / Edvard Mils Persel / Izidor Ajzak Rabi / Emilio Segre / Vilijam Šokli / Edvard Teler / Čarls Hard Tauns / Džejms van Alen / Robert Berns Vudvord (1960)
- Džon Kenedi (1961)
- Anđelo Ronkali (1962)
- Martin Luter King ml. (1963)
- Lindon B. Džonson (1964)
- Vilijam Vestmorland (1965)
- Bebi-bum generacija (1966)
- Lindon B. Džonson (1967)
- astronauti misije Apolo 8: Vilijam Anders / Frenk Borman / Džim Lavel (1968)
- Centralnoamerikanci (1969)
- Vili Brant (1970)
- Ričard Nikson (1971)
- Henri Kisindžer / Ričard Nikson (1972)
- Džon Džozef Sirika (1973)
- Fajsal Saud (1974)
- Američka žena: Susan Braunmiler / Ketlin Bajerli / Alison Čik / Džil Ker Konvej / Beti Ford / Ela Graso / Karla Anderson Hils / Barbara Džordan / Bili Džin King / Susi Šarp / Kerol Saton / Edi L. Vajat (1975)
- Džimi Karter (1976)
- Anvar el Sadat (1977)
- Deng Sjaoping (1978)
- Ruholah Homeini (1979)
- Ronald Regan (1980)
- Leh Valensa (1981)
- računar (1982)
- Ronald Regan / Jurij Andropov (1983)
- Piter Uberot (1984)
- Deng Sjaoping (1985)
- Korazon Akino (1986)
- Mihail Gorbačov (1987)
- ekološki pokret za ugroženu Zemlju (1988)
- Mihail Gorbačov (1989)
- Džordž H. V. Buš (1990)
- Ted Tarner (1991)
- Bil Klinton (1992)
- mirotvorci: Jaser Arafat / F. V. de Klerk / Nelson Mandela / Jicak Rabin (1993)
- Karol Jozef Vojtiva (1994)
- Njut Gingrič (1995)
- Dejvid Ho (1996)
- Endru Grov (1997)
- Bil Klinton / Ken Star (1998)
- Džef Bezos (1999)
- Džordž V. Buš (2000)
- Rudi Džulijani (2001)
- uzbunjivači: Sintija Kuper / Kolin Rouli / Šeron Votkins (2002)
- nepoznati američki vojnik (2003)
- Džordž V. Buš (2004)
- Dobri Samarićani: Pol Dejvid Hjuson / Bil Gejts / Melinda Gejts (2005)
- Vi (2006)
- Vladimir Putin (2007)
- Barak Obama (2008)
- Ben Bernanki (2009)
- Mark Zakerberg (2010)
- nepoznati protestant (2011)
- Barak Obama (2012)
- Horhe Bergoljo (2013)
- borci protiv bolesti ebola: Džeri Braun / Kent Brentli / Ela Votson-Strajker / Fodej Gola / Salomi Karvo (2014)
- Angela Merkel (2015)
- Donald Tramp (2016)
- Razbijači tišine (2017)
- čuvari: Džamal Kašogdži / Marija Resa / Va Lone / Kjav Soi U / uredništvo magazina The Capital (2018)
- Greta Tunberg (2019)
- Džo Bajden / Kamala Haris (2020)
- Ilon Mask (2021)
- Volodimir Zelenski / duh Ukrajine (2022)
- Tejlor Svift (2023)