Tvrtko Kulenović

Tvrtko Kulenović je književnik, profesor i član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Piše romane, eseje iz oblasti teatrologije i književne teorije i kritike, putopise, pripovijetke, radiodrame. Živi i radi u Sarajevu.

Biografija

Rođen je u Šapcu, 9. aprila 1935. godine, gdje je završio osnovnu školu i prvi razred gimnazije. Srednju školu završava u Sarajevu (Druga muška gimnazija). Studirao je i diplomirao jugoslavensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Po odsluženju vojnog roka zaposlio se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu na klasifikaciji strane knjige, gdje ostaje do 1968. godine. Iste godine stupa na dužnost dramaturga Drame Narodnog pozorišta.

Od 1965. do 1967. godine boravio je na Osmania University u Hyderabadu, Indija, gdje je studirao klasičnu indijsku i azijsku estetiku, posebno pozorište. Od januara do juna 1971. na Istituto del Teatro, Universita di Roma, izučavao je commedia dell'arte i njene veze sa azijskim pozorištem.

Godine 1971. izabran je za asistenta na novootvorenom Odsjeku za komparativnu književnost, teatrologiju i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Novembra 1974. doktorirao je sa temom Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog pozorišta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu te je 1975. godine biran u zvanje docenta, 1980. u zvanje vanrednog profesora i 1983. u zvanje redovnog profesora na Odsjeku za opštu književnost i bibliotekarstvo (preimenovan u Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo), na kojem je i danas profesor emeritus.

Predavao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Akademiji umjetnosti u Novom Sadu i Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu (postidplomski studij). Učestvovao je na brojnim domaćim i međunarodnim simpozijima. U dva navrata, 1981. i 1987., boravio je i predavao kao gostujući profesor u okviru Fullbrightove fondacije Arhivirano 2012-09-02 na Wayback Machine-u, u SAD-u (Rutgers University, University of Florida i University of Illinois – projekt o genocidu).

Bio je prvi predsjednik P.E.N. centra Bosne i Hercegovine, osnovanog 30. oktobra 1992. godine, te direktor Narodnog pozorišta Bosne i Hercegovine (1999–2003). Saradnik je časopisa „Sarajevske sveske“.

Bibliografija

Romani, putopisi i pripovijetke

• Odanost jugu, putopis, 1970.
• Putovanje, putopis, 1974.
• Pejsaži zrelog doba, putopis, 1979.
• Karavan, zbirka pripovijedaka, 1981.
• Kasino, roman, 1987.
• Mehanika fluida, putopis, 1987.
• Čovekova porodica Arhivirano 2011-11-28 na Wayback Machine-u, roman, 1991.
• Istorija bolesti, roman, 1994.
• Jesenja violina, roman, 2000.
• Majka voda, putopisi, 2004.
• Trag crne žuči, pripovijetke, 2005.

Knjige eseja i teorija

• Indija i umjetnost, 1972.
• Čakra – Istok Zapadu danas, 1973.
• Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog pozorišta, 1983.
• Umetnost i komunikacija, 1983.
• LEKTIRA I, 1976.
• LEKTIRA II, 1984.
• LEKTIRA III, 1989.
• Galerije, 1990.
• Rezime, 1995.
• Vrata koja se njišu, 2008.

Radiodrame

• Smrt na fotografiji
• Glasovi iz sjećanja
• Karneval
• Danas mislim o R. ili Večernja zvona
• Ornebuška stepa
• San o staklu
• Smrt u Sarajevu
• Poetika odustajanja

Scenarij

• Smrt u Sarajevu, poetsko-dokumentarni film. Režija: Haris Prolić. Koproducenti: Filmski arhiv Oružanih snaga i Televizije Bosne i Hercegovine, 1994.

Autorski tekstovi objavljeni u "Sarajevskim sveskama"

• Dnevnik uspomena i prognoza
• Francuska veza
• Gradovi na ostrvima
• Ja sam vezilja, tkalja
• Jogini komesari i ostali
• Melanholija šibicarenja
• Odiseja Ultramarin
• Sonnenschein Daše Drndić
• Trešnje i gojazne ptice
• Vava

Nagrade

• Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva Arhivirano 2013-12-27 na Wayback Machine-u 1975.
• Nagrada za najbolju radiodramu u Ohridu 1989.
• Godišnja nagrada Veselina Masleše 1991.
• 27-julska nagrada BiH
• Fund for Free Expression Award, U.S.A. 1993.
• Nagrada Društva pisaca BiH za najbolju knjigu Istorija bolesti 1994.
• Nagrada Otvorenog društva SOROS za najbolji rukopisni roman 1999.
• Književna nagrada NAKLADE „ZORO“ za najbolju knjigu-zbirku neobjavljenih priča 2005.
• Zlatni lovorov vijenac MESS-a za sveukupni doprinos teatru 2006.
• Nagrada udruženja izdavača i knjižara BiH^{[mrtav link]} 2008.

Kritički osvrti na djelo

U eseju Književnost kao sporazum svjetova, Muhamed Dželilović o Kulenovićevom djelu piše:

• „Tvrtko Kulenović se u svojim djelima jednostavno i ne pokušava sakriti i stoga su ona puna ne samo elemenata autobiografskog, nego i autoreferencijalnog. Pisac – svjetski građanin – uvijek je otvoreno prisutan: i onda kada piše o Drugom svjetskom ratu u romanu Kasino, spretno povezujući svoje viđenje ljudske sudbine kao loptice koja skakuće na nepredvidivom historijskom ruletu u kasinu sa bitkom kod Monte Kasina; i onda kada u Istoriji bolesti govori o konkretnoj sudbini svoje supruge koja je u užase rata u Bosni stupila sa istorijom duge karcinomne bolesti od koje će i umrijeti usred opsade Sarajeva, vezujući tu priču sa krvavom historijskom pričom izazvanom bolešću čitavih naroda na Balkanu – bolešću bez imena i lijeka, kako je sam naziva... itd. Ali njegovo poimanje čovjeka i svijeta, kao i tip njegove otvorenosti jasno se vidi u romanu Čovjekova porodica. Kao i obično, autor započinje pričom o sebi, o svom djetinjstvu, o vlastitoj, najužoj porodici.“

Željko Grahovac navodi da je Kulenović afirmirao do tada gotovo nepostojeći žanr putopisno-esejističke proze (što se tiče bh. književnosti):

• „Kulenović je intelektualac, duhovni i duševni strasnik koji ponire u suštinu stvari – ma o čemu razmišljao i pisao; zato je i pojavni svijet ovozemaljske stvarnosti prisutan u njegovim putopisno-esejističkim prozama upravo toliko i tako – koliko i kako kroz njega proviruje i probija sama suštastvenost ljudskog postojanja u određenim povijesnosocijalnim okvirima. Sav njegov prozni izraz je u žudnji za proziranjem, za raskrivanjem biti, osobenosti i osebujnosti života kao kompleksnog procesa – tajnovitost i nedokučivost kojega nas upravo i podstiče na duhovnu avanturu okupljanja i samosabiranja u ljudstvu raspršenog i raskomadanog Božanskog bića čovjeka...“

Poetički credo Kulenovićevih romana često se povezuje sa tzv. „novom osjećajnošću“ i potrebi etičkog angažmana pisca, o čemu govori i Alma Skopljak:

• „Istoriju bolesti Tvrtka Kulenovića ne određuje samo insistiranje na mediju knjige, niti insistiranje na transformacijama tradicionalnih oblika pripovijedanja, već i eksplicitno insistiranje na etičkom angažmanu umjetnika i umjetničkog djela. Ono je prepoznatljivo i u Jesenjoj violini, dakle u dijelu Kulenovićevog romanesknog opusa koji nastaje nakon agresije na BiH, i usložnjava inače veoma kompleksnu arhitektoniku ova dva romaneskna ostvarenja, kao i njihovu interpretaciju, ali, iako nikada tako eksplicitno, i u dijelu romanesknog opusa koji im je prethodio, dakle u romanima Kasino i Čovekova porodica. U Istoriji bolesti Kulenović se opredijelio za knjigu kao svjedočenje o egzistencijalnoj traumi u ratnim zbivanjima i, potvrđujući ideju Mihaila Epštejna o povratku nove iskrenosti, razotkrio svu složenost drame odnosa između autora i teksta u momentu kada se piščeva pozicija van teksta izjednači sa pozicijom žrtve i svjedoka opsade grada.“

Naučni skup povodom književnog djela Tvrtka Kulenovića pod nazivom Čovjekova porodica održan je 2009. godine. Sva izlaganja prikupljena su i objavljena u specijalnom broju "Odjeka – revije za umjetnost, nauku i društvena pitanja" Arhivirano 2010-01-25 na Wayback Machine-u.

Izvori

• Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
• Muhamed Dželilović, Književnost kao sporazum svjetova
• Željko Grahovac, Umjetnost putopisa Tvrtka Kulenovića Arhivirano 2011-08-23 na Wayback Machine-u
• Alma Skopljak, Umijeće pamćenja Arhivirano 2011-08-23 na Wayback Machine-u
• Tvrtko Kulenović, Kasino. Sarajevo: Međunarodni centar za mir (etc.), 2008.

Vanjske veze

• http://www.odjek.ba/arhiva/18/prilog.pdf Arhivirano 2011-08-23 na Wayback Machine-u
• http://www.openbook.ba/izraz/no05/05_muhidin_dzanko.htm Arhivirano 2012-05-07 na Wayback Machine-u
• http://www.bhdani.com/arhiva/101/inter.htm Arhivirano 2013-01-12 na Wayback Machine-u
• https://archive.today/20130422234716/discoverwrld.blogspot.com/2012/05/tvrtko-kulenovic-stanje-mira-i-kultura.html
• http://www.sveske.ba/en/autori/t/tvrtko-kulenovic
• http://www.sveske.ba/bs/content/prizori-uhodanog-uzasa
• http://www.sveske.ba/bs/content/krvavi-lom-drustva-i-poeticki-prevrati-romana