Teatro Olimpico

Teatro Olimpico
Enterijer
Enterijer
Enterijer
Mjesto Vicenza (Piazza Matteotti 11)
Država  Italija
Vrijeme gradnje 1580. – 1585.
Otvorenje 1585.
Tip građevine teatar
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Andrea Palladio
Koordinate: 45°33′N 11°32′E / 45.550°N 11.533°E / 45.550; 11.533

Teatro Olimpico je renesansni teatar u centru talijanskog grada Vicenze (Piazza Matteotti 11) posljednji projekt Andreje Palladia (1508-1580).

Historija i karakteristike

Palladio je 1580., kad je imao već punih 72 dobio narudžbu od društva Accademia Olimpica (u kom je i sam bio član) da napravi projekt i podigne stalnu zgradu teatra. Projekt koji je napravio očito je bio inspiriran rimskim teatrom, onakvim kakvim ga je opisao Vitruvije. Od eliptičnog stepeničanostog auditorija, uokvirenog kolonadom sa frizom iznad kog su skulpture, do pravokutne pozornica ispred veličanstvenog proscenija sa svim elementima klasične arhitekture. Od tri arkade, polustupova i pilastra do edikula i niša sa skulpturama i ploča sa bareljefima.[1]

Ottavio Bertotti Scamozzi: Palladijev nacrt

Kritičari su njegovo djelo proglasili manističkim zbog snažnog kontrasta chiaro-scura (svjetlog-tamnog), koji je pojačan i nizom drugih optičkih rješenja kojima se arhitekt koristio zahvaljujući svom iskustvu, progresivno smanjivanje visine fronte vizualno se kompenzira jako izbočenim skulpturama, isto tako se spretno koristio nišama kako bi povećao osjećaj dubine.[1]

Palladio je projekt dovršio nekoliko mjeseci prije svoje smrti, tako da nije vidio konačni rezultat, pa je njegov sin Silla vodio gradnju i predao teatar gradu 1583. Prva predstava izvedena je u vrijeme karnevala 1585. to je bila grčka tragedijaSofoklov Kralj Edip.[1]

Scenografiju je osmislio Vincenzo Scamozzi iskoristivši spretno pet otvora proscenija i uz pomoć perspektive dočarao gledaocima sedam ulica grada Tebe.[1]

Ulaz u teatar

Efekt je bio toliko impresivan, da su odtad drvene konstrukcije postale stalni inventar teatra, pored tog je Scamozzi angažiran da podigne dodatne prostore; dvoranu Odeo za održavanje sastanaka Akademije, i Antiodeo dekoriranu monokromatskim panelima koje je oslikao Francesco Maffei iz Vicenze.[1]

Slava novog teatra kao mjesta u kom je obnovljena antička kultura proširila se najprije po Mletačkoj Republici, a zatim po cijeloj Italiji. Usprkos toj slavi djelovanje teatra prekinuto je cenzurom za protureformacije, pa je postao mjesto za ceremonijalne nastupe, tu je 1782. predstavljen papa Pio VI., a nakon njega i car Franz I. 1816. i njegov nasljednik Ferdinand I. 1838.[1]

Sredinom 19. vijeka ponovno su se povremeno počele davati klasične tragedije, ali je tek nakon Drugog svjetskog rata, teatar proradio punom snagom.[1]

Teatro Olimpico je 1994. uvršten na UNESCO-vu listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedan od objekata lokaliteta historijski centar Vicenze i Palladijeve vile.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 The Teatro Olimpico” (engleski). Consorzio Vicenza. Pristupljeno 6. 1. 2018. 
  2. City of Vicenza and the Palladian Villas of the Veneto” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 6. 1. 2019. 

Vanjske veze

Teatro Olimpico na Wikimedijinoj ostavi
  • The Teatro Olimpico (službene stranice) (en)
  • p
  • r
  • u
Vile
Villa Rotonda   Villa Angarano   Villa Arnaldi   Villa Badoer   Villa Barbaro   Barchessa di Villa Thiene   Villa Caldogno   Villa Chiericati   Villa Cornaro   Villa Emo   Villa Forni Cerato   Villa Foscari   Villa Gazzotti   Villa Godi   Villa Mocenigo (Marocco)   Villa Piovene   Villa Pisani (Montagnana)   Villa Pisani (Bagnolo)   Villa Pojana   Villa Porto (Molina)   Villa Porto (Vivaro)   Villa Repeta   Villa Saraceno   Villa Serego   Villa Thiene   Villa Trissino (Cricoli)   Villa Valmarana (Lisiera)   Villa Valmarana (Vigardolo)   Villa Zeno
PalačeOstale građevine
Arco Bollani   Arco delle Scalette   Il Redentore   Loggia Valmarana   Basilica di San Giorgio Maggiore   San Francesco della Vigna   Chiesa di Santa Corona   Chiesa di Santa Maria dei Servi (Vicenza)   Chiesa di Santa Maria Nova (Vicenza)   Palazzo della Loggia   Ponte sul Tesina   Ponte Vecchio (Bassano del Grappa)   Porta Gemona   Portal u crkvi Santa Maria dei Servi   Kupola katedrale u Vicenzi   Sjeverni portal katedrale u Vicenzi   Teatro Olimpico   Tempietto Barbaro
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova)AkvilejaAmalfijska obalaBazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar AssisijaBotanički vrt u PadoviCaserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i MonterozziCilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i TinettoCrespi d'AddaDolomiti (Alpe) • EtnaLiparski otociFerraraHistorijski centar FirenceLa Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i SabbionetaSassi i park crkava u stijenama MatereMedici vile i vrtoviTorre Civica, Piazza Grande i Katedrala u ModeniMonte San Giorgio1)Historijski centar NapuljaHistorijski centar PienzeKatedralni trg u PisiPompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2)Raetinska pruga1)Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi)Rezidencije Savojske dinastijeHistorijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3)Sacri MontiSan GimignanoSienaSirakuza i PantalicaSu NuraxiSanta Maria delle Grazie, MilanoHadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli AlberobellaUrbinoCrteži doline Val CamonicaKasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'OrciaVenecija i njezina lagunaVeronaVicenza i Paladijeve vileVilla Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 140459879
  • LCCN: n85233105
  • ISNI: 0000 0001 2292 5571
  • GND: 4193177-4
  • SUDOC: 111001161
  • NKC: hka2016898563