Lorentzova sila

Elektromagnetizam
Ključne stavke
Elektricitet  Magnetizam
Elektrostatika
Magnetostatika

Ampèreov zakon  Električna struja  Magnetno polje  Magnetni fluks  Biot–Savartov zakon  Magnetni dipolni moment  Gaussov zakon za magnetizam

Elektrodinamika

Vakuum  Lorentzova sila  EMS  Elektromagnetska indukcija  Faradayjev zakon  Lenzov zakon  Struja pomaka  Maxwellove jednačine  EM polje  Elektromagnetna radijacija  Liénard-Wiechertov potencijal  Maxwellov tenzor  Vrtložne struje

Električna mreža
Kovarijantna formulacija

Elektromagnetni tenzor  EM tenzor napon-energija  Četiri-tok  Elektromagnetni četiri-potencijal

Naučnici
Ampère 

Coulomb  Faraday  Heaviside  Henry  Hertz  Lorentz  Maxwell  Tesla  Weber

· Ostali
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Lorencova sila je kombinacija sila kojima elektromagnetsko polje deluje na naelektrisanu česticu u pokretu. Ima dve komponente, električnu koja je proporcionalna električnom polju, E, i naelektrisanju čestice q, i magnetnu, koja pored naelektrisanja čestice i magnetne idukcije polja, B, zavisi još i od brzine čestice, v. Zbog vektorskog karaktera sila i polja Lorencova sila se najlakše izražava vektorskom Lorencovom jednačinom:

F = q × v × B , {\displaystyle \mathbf {F} =q\times \mathbf {v} \times \mathbf {B} ,}

gde je

F sila u njutnima
E električno polje u voltima po metru
B magnetsko polje (ili tačnije magnetna indukcija) u veberima po kvadratnom metru ili ekvivalentno u teslama
q naelektrisanje čestice u kulonima
v trenutna brzina čestice u metrima po sekundi
i × je vektorski proizvod.

Stoga pozitivno naelektrisana čestica je ubrzana u istom smeru u kojem deluje i E polje, ali skreće pod pravim uglom u odnosu na polje B u skladu sa pravilom desne ruke.

Treba uočiti da magnetna komponenta sile deluje normalno na pravac kretanja čestice, dakle, magnetna komponenta ne vrši rad.

Uopšteni oblik

Ako se brzina čestice približava brzini svetlosti, onda treba koristiti relativistički korigovanu formulu (Lorencov faktor-gama).

d ( γ m v ) d t = F = q ( E + v × B ) , {\displaystyle {d\left(\gamma m\mathbf {v} \right) \over dt}=\mathbf {F} =q(\mathbf {E} +\mathbf {v} \times \mathbf {B} ),}

Jednačina u diferencijalnom obliku :

γ d p d t = d p d τ = q γ ( E + ( v × B ) ) {\displaystyle \gamma {\frac {d\mathbf {p} }{dt}}={\frac {d\mathbf {p} }{d\tau }}=q\gamma \left(\mathbf {E} +(\mathbf {v} \times \mathbf {B} \right))\,}

Lorencov (gama) faktor je definisan kao :

γ   =   1 1 v 2 / c 2 {\displaystyle \gamma \ {\stackrel {\mathrm {} }{=}}\ {\frac {1}{\sqrt {1-v^{2}/c^{2}}}}}

Relativistički izraz

Odnosno, kao što je u teoriji relativiteta uobičajno, zapis u četvorkama :

F μ = q g μ ν M ν ρ u ρ {\displaystyle F^{\mu }=qg^{\mu \nu }M^{\nu \rho }u^{\rho }}
  • q - naelektrisanje
  • g μ ν {\displaystyle g^{\mu \nu }} - metrični tenzor
  • M ν ρ {\displaystyle M^{\nu \rho }} - antisimetrični tenzor EM polja
  • u ρ {\displaystyle u^{\rho }} - četvorka brzine

Gde koristimo Ajnštajnovo pravilo o sumiranju tenzora po istim indeksima.

Drugi oblici zakona

Lorencov zakon se može izraziti i preko gustine naelektrisanja ρ i gustine struje J kao

F = V ( ρ E + J × B ) d V {\displaystyle \mathbf {F} =\int _{V}(\rho \mathbf {E} +\mathbf {J} \times \mathbf {B} )\cdot dV}

Integralni oblik Lorencovog zakona pogodan je za opisivanje naeletrisanih tela konačnih dimenzija gde po zapremini tela naeletrisanje, magnetna idukcija i brzina mogu da variraju.

Dejstvo komponenti sile

Važno je napomenuti, da električno polje ubrzava naelektrisan predmet, a magnetsko polje ga uvodi u kruženje. Znači, predmet pod uticajem električnog polja ima ravnu putanju, a pod uticajem magnetskog polja predmet se vrti sa ciklotronskom frekvencijom. Po tom principu, samo sa magnetskim poljem, i očitanom ciklotronskom frekvencijom, računa se masa nepoznatih čestica (ciklotroni).

Vidi još

Reference

  • Serway and Jewett,Physics for Scientists and Engineers with Modern Physics, Thomson Brooks/Cole, 2004, ISBN 0-534-40846-X
  • S. Macura, J. Radić-Perić, ATOMISTIKA, Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu/Službeni list, Beograd, 2004, str. 38.

Spoljašnje veze

Lorentzova sila na Wikimedijinoj ostavi
  • Lorencova sila (animacija)