Ismail Kadare

Ismail Kadare
Ismail Kadare u Zürichu
Biografske informacije
Rođenje28. 1. 1936. (1936-01-28) (dob: 88)
Đirokastra
NacionalnostAlbanac
Obrazovanje
ZanimanjePisac i novinar
Opus
JezikAlbanski
Znamenita djela
  • General mrtve armade
  • Tvrđava
  • Palata snova
  • Piramida
Potpis

Ismail Kadare (Đirokastra, 1936) je svjetski poznati albanski pisac. Trenutno živi i radi u Parizu.

Biografija

Kadare je rođen 28. siječnja 1936. u gradu Gjirokastru (Gjirokastër / Gjirokastra) na jugu Albanije, u obitelji skromnog sudskog službenika. Majka mu potječe iz imućne porodice pa odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Djetinjstvo i rodni grad (pod naizmjeničnom talijanskom odnosno grčkom okupacijom tijekom Drugog svjetskog rata) opisuje u romanu Kronikë në gur (Kronika u kamenu).

Studira na Sveučilištu u Tirani i na Zavodu za književnost Maksim Gorki u Moskvi.[1]

Šezdesetih godina XX. stoljeća radi kao novinar i urednik te počinje objavljivati poeziju. Godine 1963. objavljuje prvi roman, Gjenerali i ushtrisë së vdekur (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s Marcellom Mastroiannijem u glavnoj ulozi.[2][3]

Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe Pallati i ëndrrave (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski Istanbul, ali kojom Kadare na suptilan način kritizira komunistički režim Envera Hoxhe.[4][5]

Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u Francuskoj. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji Tirana-Pariz.[6]

Odabrana djela

Gjenerali i ushtrisë së vdekur (General mrtve vojske, 1963.);
Kështjella (Tvrđava, 1970.);
Kronikë në gur (Kronika u kamenu, 1971.);
Dimri i madh (Velika zima, 1977.);
Ura me tri harqe (Most na tri luka, 1978.);
Kamarja e turpit (1978);
Kush e solli Doruntinën (1980);
Pallati i ëndrrave (Palača snova, 1981.);
Koncert në fund të dimrit (Koncert na kraju zime, 1988.);
Piramida (1992.);
Spiritus (1996);
Lulet e ftohta të marsit (2000);
Përballë pasqyrës së një gruaje (2001.);
Jeta, loja dhe vdekja e Lul Mazrekut (2002.);
Pasardhësi (2003);
Razgovor o brilijantima jednog decembarskog popodneva (2013);
Lutka (Kukulla, 2015)

Nagrade, priznanja, članstva

• Dopisni član Akademije moralnih i političkih znanosti u Parizu;
• Dobitnik odličjâ francuske Legije časti;
• Dobitnik nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992.;
• Dobitnik nagrade Herder 1998.;
• Dobitnik nagrade Man Booker International 2005.;
• Dobitnik nagrade Princ od Asturije 2009.;
• Dobitnik nagrade Jerusalem 2015.;
• Dobitnik nagrade Letërsia shqipe 2017.;
• Dobitnik nagrade Nonino 2018.

Reference

  1. Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. ISBN 9789951632041. 
  2. Kuçuku, Bashkim (13 August 2012). „Bashkim Kuçuku:Historia reale e Gjeneralit që erdhi në Shqipëri në ‘60”. Gazeta Mapo. str. 10. Pristupljeno 15 September 2017. 
  3. Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. ISBN 9789951632041. 
  4. Joachim Röhm. „Nachwort zum 'Palast der Träume'”. Pristupljeno 28 June 2019. 
  5. https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706
  6. Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. ISBN 9789951632041. 
Ismail Kadare na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Albanska književnost
15. i 16. stoljeće17. i 18. stoljećeNarodni preporodKasni preporod i stvaranje državeNeovisnost i modernistički nagoni
Socijalističko dobaPoslije Berlinskog zida i 21. vijek
  • Ridvan Dibra
  • Besnik Mustafaj
  • Kolec Traboini
  • Bashkim Shehu
  • Beqe͏̈ Cufaj
  • Luljeta Lleshanaku
  • Leon Qafzezi
  • Fatos Kongoli
  • Ben Blushi
  • Entela Kasi
  • Ornela Vorpsi
  • Jeton Neziraj
  • Migjen Kelmendi
  • Fatos Lubonja
  • Sabit Rrustemi
  • Gëzim Hajdari
  • Arian Leka
  • Flutura Açka
  • Rudi Erebara
  • Ledia Dushi
  • Elvis Malaj
  • Lindita Ahmeti
  • Mimoza Ahmeti
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 97033239
  • LCCN: n50042586
  • ISNI: 0000 0001 2144 5904
  • GND: 118995146
  • SELIBR: 192485
  • SUDOC: 026943867
  • BNF: cb11909294r (podaci)
  • BIBSYS: 90330862
  • NLA: 35256672
  • NDL: 00514177
  • NKC: jn20000700843
  • BNE: XX1648646
  • CiNii: DA03456327
  • NSK: 000002090