Archivo de Indias

Archivo de Indias, Alcázar i Katedrala u Sevilli
Svjetska baština – UNESCO
 Španija
Registriran:1987. (11. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, ii, iii, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Glavni arhiv Indija (španjolski: Archivo General de Indias) je stara trgovačka burza (Casa Lonja de Mercaderes) u Sevilli, Španjolska, u kojoj se čuva iznimno vrijedan arhiv koji svjedoči o povijesti Španjolskog Carstva u Amerikama i Filipinima. Graševinu je u stilu talijanske renesanse dizajnirao Juan de Herrera i zbog svoje važnosti, ali i neobične arhitekture, upisana je 1987. godine, zajedno s Alcázarom i Katedralom u Sevilli, na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

Katedrala u Sevilli i Arhiv Indija

Građevinu je naručio Filip II., španjolski kralj 1572. godine, i to od graditelja njegove palače El Escorial, Juana de Herrere, kako bi u njoj smjestio Savjet trgovaca Seville koji su se do tada sastajali u dvoranama katedrale kako bi raspravljali o poslovima u kolonijama. Što je kralj smatrao neprimjerenim.

Zgradu je započeo graditi Juan de Mijares, prema Herrerinim planovima, 1584. godine i počela se koristiti već 1598., što se može vidjeti po natpisu na sjevernoj fasadi. No, radovi na njoj su nastavljeni tijekom 17. stoljeća i dovršio ju je Pedro Sanchez Falconete.

Karlo III., španjolski kralj, je izdao dekret 1785. godine kojim je odredio da se u ovoj građevini smjesti novoosnovani arhiv "Savjeta Indija", kako bi se pod jednim krovom držala sva dokumentacija vezana za španjolske prekomorske kolonije, koji su do tada bili razasuti u više gradova. Ministar Indija, José de Gálvez y Gallardo, je u duhu prosvjetiteljstva odlučio kako će samo dokumente starije od 1760-ih smjestiti tu, a novije nastaviti smještati u starim arhivima, kako bi povjesničari mogli proučavati povijest španjolskog kolonijalnog carstva. Kako bi golema dokumentacija bila smještena 1785. godine proširena je Casa Lonja, a 1787. izgrađeno je masivno mramorno stubište.

Zgrada je detaljno obnovljena od 2002. do 2004. godine, za koje vrijeme nije korištena kao istraživačka knjižnica, a od 2005. godine je otpočeo proces digitalizacije njezinih 15 mlijuna stranica.

Odlike

Zgrada zatvara veliko kvadratično dvorište s galerijama na dva kata čiji su prozori utopljeni kvadrati između plošnih pilastra. Iznad svakog prozora, kao ukras, nalaze se jednostavne kvadratne ploče. Zgradu na vrhu okružuje balustrada s obeliskom na svakom kutu. Na njoj nema skulpturalnih ukrasa, samo diskretni kontrast kamena i štuko dekoracija u obliku plitkih reljefa na pilastrima, i na pločama iznad svakog prozora.

Arhiv je bogata dokumentacija španjolskih kolonija od dolaska prvih konkvistadora do konca 19. stoljeća, uključujući dnevnik Kristofora Kolumba, mapa i planova kolonijalnih gradova i mnogi drugi važni, ali i usputni sitni dokumenti. U ovoj zgradi je papa Aleksandar VI. 1493. godine izdao bulu "Inter caetera" o podjeli Novog Svijeta između Španjolske i Portugala, a Miguel de Cervantes tražio je zaposlenje.

Danas se na njegovih devet kilometara polica čuva oko 43.000 svezaka i oko 80 milijuna stranica razne kolonijalne administracije.

Archivo de Indias na Wikimedijinoj ostavi

Vanjske poveznice

  • Službene stranice Arhiva

37°23′02″N 5°59′31″W / 37.384°N 5.992°W / 37.384; -5.992

  • p
  • r
  • u
Materijalna baština
Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares  • Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi  • Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije  • Mudéjar arhitektura u Aragonu  • Kulturni krajolik Aranjuez  • Arheološki lokalitet Atapuerca  • Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)  • Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni  • Biskajski most  • Katedrala u Burgosu  • Stari grad Cáceres  • Historijski centar Cordobe  • Zidine historijskog grada Cuenca  • Doñana  • Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu  • El Escorial  • Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1)  • Nacionalni park Garajonay  • Djela Antonija Gaudíja  • Herkulesov toranj  • Ibiza (bioraznolikost i kultura)  • Las Médulas  • Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji  • Rimske zidine Luga  • Arheološki kompleks Mérida  • Pyrénées-Monte Perdido 2)  • Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici  • Put Svetog Jakova 2)  • Samostan Poblet  • Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena  • Stari grad Salamanca  • San Cristóbal de La Laguna  • Samostani San Millán Yuso i Suso  • Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe  • Stari grad Santiago de Compostela  • Stari grad Segovia s akveduktom  • Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana  • Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli  • Arheološki kompleks Tàrraco  • Nacionalni park Teide  • Stari grad Toledo  • Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza  • Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi


Španska zastava
Misterij Elxa  • Flamenko  • Katalonski ljudski tornjevi  • Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí • Mediteranska prehrana3)  • Festival Petum u Bergi  • Sibilina pjesma na Majorci  • Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera  • Sokolarstvo4)  • Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]