Anderlecht
![]() |
Anderlecht | |
---|---|
![]() | |
Koordinate: 50°50′N 04°20′E / 50.833°N 4.333°E / 50.833; 4.333 | |
Država | Belgija |
Regija | Regija glavnoga grada Bruxellesa |
Belgijske zajednice | Francuska zajednica Flamanska zajednica |
Arondisman | Bruxelles |
Vlast | |
- Gradonačelnik | Gaëtan Van Goidsenhoven (MR) |
Površina | |
- Ukupna | 17,74 km² |
Stanovništvo (2006.) | |
- Grad | 96.011 |
- Gustoća | 5.411 |
Poštanski broj | 1070 |
Pozivni broj | 02 |
Službene stranice Anderlecht | |
Karta | |
![]() ![]() Anderlecht class=notpageimage| |
Anderlecht je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Općina se nalazi na jugozapadu briselske aglomerizacije, te graniči s općinama grad Bruxelles, Dilbeek, Forest, Molenbeek-Saint-Jean, Sint-Pieters-Leeuw i Saint-Gilles. Anderlecht je poznat po svojim sportskim klubovima, od kojih se ističu momčadi R.S.C. Anderlechta u nogometu i ragbiju, koje su osvojile više naslova u zemlji.
Povijest
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/08/3566anderlechtTownHall.jpg/220px-3566anderlechtTownHall.jpg)
Prvi spomen naziva „Anderlecht“ datira iz 1047. kad se pojavljuje u obliku Anrelech, te kasnije kao Andrelet (1111.), Andreler (1148.) i Anderlech (1186.). Godine 1356., flandrijski grof Ludvig II. borio se na području Anderlechta protiv Bruxellesa. Iako je pobijedio svoju šogoricu Ivanu Brabantsku i uzeo njenu titulu brabantskog vojvode, iduće godine ona ju je povratila uz pomoć cara Karla IV. Po njenoj povelji iz 1393. Anderlecht je proglašen dijelom Bruxellesa.
U 15. i 16. stoljeću ovdje su živjeli mnogi poznati kulturnjaci. Godine 1521. Erazmo Roterdamski je ovdje proveo nekoliko mjeseci, a ovdje su također prebivali i aumalski grof Karlo, te francuski kraljevski lovac. 17. i 18. stoljeće obilježili su sukobi s Francuskom. U studenom 1792. nakon bitke kod Jemappesa, general Dumouriez i francuska revolucionarna vojska ovdje su opet pobijedili Austrijance. Francuzi su Anderlecht proglasili nezavisnom općinom.
U 19. stoljeću broj stanovnika naglo je narastao, a glavni razlog tome bio je razvitak, te blizina Bruxellesa. Početkom 20. stoljeća u Anderlechtu je zabilježen značajan urbani razvoj, te su tada izgrađene zelene četvrti kao Het Rad i Moortenbeek.
Razvoj stanovništva
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/timeline/jo9ut0nbuupv4nbd0d7jp90c7co3vbl.png)
- Izvor:NIS
Slavni stanovnici
- Erazmo Roterdamski, humanist i filozof (1466.-1536.)
- Philippe Thys, biciklis i trostruki prvak Tour de Francea (1890.-1971.)
- Maurice Carême, [pjesnik (1899-1978)
- Régine, pjevačica (* 1929.)
- Henri Simonet, političar (1931.-1996.)
- William Vance, crtač stripova (* 1935.)
- Jacques Simonet, političar (1963.-2007.)
Zbratimljena mjesta
Sporazumi o prijateljstvu
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- (fr)(nl)Službena stranica općine Anderlecht
- p
- r
- u
![Zastava Briselske regije](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/87/Flag_of_the_Brussels-Capital_Region_%281991%E2%80%932015%29.svg/50px-Flag_of_the_Brussels-Capital_Region_%281991%E2%80%932015%29.svg.png)
![Karta općina Briselske regije](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a8/Region_Brussels_Capital_region_blank.jpg/50px-Region_Brussels_Capital_region_blank.jpg)